O plakatu
Što je plakat, kao se razvijao i čemu je služio? Plakat = oblik vizualne komunikacije, slikovno-tekstualna obavijest izložena na javnim mjestima. Razmišljajući o plakatu na temelju ove definicije, možemo reći da se preteče plakata pojavljuju još u starom Egiptu gdje su faraoni objavljivali pobjede nad neprijateljima na javnim površinama, preko starog Rima gdje su različite obavijesti ispisivane po zidovima. Najčešće se međutim, plakatom naziva otisnuti papir većih dimenzija koji služi u određene reklamne svrhe. Plakat obično oglašava proizvod, usluga ili najavljuje događaj. Za razvoj plakata iznimno je važan izum tiskarskog stroja, koji je zamijenio prepisivanje u distribuciji riječi i slika. Ipak, kao zaseban oblik vizualne komunikacije, plakat se pojavljuje u prvoj polovici 19. stoljeća. Pojava litografije 1798. omogućila je brzo i jeftino umnažanje, a zbog jednostavnosti korištenja brzo su je prihvatili likovni umjetnici. Razvojem višebojne litografije krajem 19. stoljeća, razvija se moderni plakat čiji su pioniri bili Jules Chéret, Henri de Toulouse-Lautrec i Alphonse Mucha. Kako plakat kao medij ima izrazito naglašenu vizualnu komponentu, razvoj litografije i fotografije omogućili su njegovu upečatljivost i funkcionalnost. Uloga plakata je doprijeti do što više ljudi kako bi prenio određenu informaciju, za što su potrebne javne površine na kojima će plakat reklamirati proizvod, uslugu ili javni događaj. Stoga je za punu funkcionalnost plakata važan oglasni / reklamni stup, koji je plakatu dao legalan prostor isticanja.
Važno je imati na umu kako plakat svoju današnju, primarno reklamnu, svrhu razvija krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se u Europi ubrzano razvijaju gradovi i s njima raste broj stanovnika zahvaljujući napretku medicine i višoj razini životnog standarda. Stvara se sloj društva s viškom novaca kojega je spreman potrošiti. Stoga gradovi postaju mjesta gdje se ponuđači proizvoda i usluga počinju boriti za svakog kupca, a reklama, a time i plakat, stoga dobiva ključnu ulogu. Osim u dnevnom tisku, reklame se počinju oglašavati upravo plakatima.
Nakon Prvog svjetskog rata, u sve više industrijaliziranom društvu, dotada prevladavajući umjetnički smjer secesija ustupa mjesto modernim umjetničkim pokretima kubizmu, futurizmu, ekspresionizmu i dadaizmu. Istodobno, u Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj započinju se održavati prvi tečajevi grafičkog dizajna, što predstavlja ključni trenutak u prijelazu s ilustracije na grafički dizajn na području oglašavanja. Do sredine 1920-ih, takvi, nerijetko različiti, modernistički pristupi stopili su se u veliki novi međunarodni dekorativni pokret nazvan Art Deco.
Novu važnost i veliku komunikacijsku ulogu plakat je ponovno imao tijekom Drugog svjetskog rata, no sada su prisutni i drugi mediji, poput radija i tiska. U to vrijeme većina plakata tiskana je tehnikom masovne proizvodnje foto offseta, što je rezultiralo poznatim točkastim uzorkom viđenim u novinama i časopisima. Upotreba fotografije na plakatima, započeta u Sovjetskom Savezu 1920-ih, sada je postala uobičajena kao i ilustracija. Nakon rata, uloga plakata je u većini zemalja počela opadati, jer je televizija postala snažni konkurent u oglašavanju. S druge strane, u hladnoratovskom okruženju, plakat uz reklamnu sve više razvija i propagandnu ulogu.
Iz ovog kratkog pregleda vidljivo je kako su se uloga i izgled plakata mijenjali tijekom prošlog stoljeća kako bi zadovoljili promjenjive potrebe društva. Iako je njegova uloga danas manja nego što je bila prije 100 godina, plakat i dalje ostaje nezaobilazno komunikacijsko sredstvo u promociji i propagandi, te nastavlja svoj razvoj prateći suvremene komunikacijske trendove 21. stoljeća.
Plakat u Hrvatskoj
U kontekstu procesa urbanizacije u europskim zemljama, slični se procesi događaju u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20, stoljeća. Tada se također stvaraju i glavne pretpostavke za pojavu plakata, posebno pojavom trgovačkih i obrtničkih društava, prijelaza s obrtničke proizvodnje na industrijsku iako proces teče sporo. Stanovništvo Hrvatske u to vrijeme većinom je seosko te samo podmiruje svoje potrebe. Do promjene dolazi početkom 20. stoljeća kada u gradovima (prvenstveno Zagrebu, Osijeku i Splitu) nastaju veći industrijski pogoni, a seosko stanovništvo u većoj mjeri seli s u gradove. Stvara se brojniji srednji sloj kupaca/potrošača koji ne mogu svoje potrebe podmiriti vlastitom proizvodnjom već kupnjom proizvoda i usluga. U takvom socioekonomskom kontekstu razvoja hrvatskog društva krajem 19. i početkom 20. stoljeća prvi puta je zabilježeno korištenje plakata kao dijela propagandne aktivnosti prilikom održavanja gospodarskih izložba. Upravo su takve izložbe bile značajne kao pokazatelj gospodarskog razvoja određene gospodarske grane na hrvatskim područjima. Tako su plakati imali funkciju privlačenje masovnijeg dolaska posjetitelja na izložbe. Takvi komercijalni plakati mogu se po svojoj namjeni podijeliti u tri skupine: za manifestacije (izložbe, sajmove); za proizvođače i njihove proizvode; za usluge.
Ne treba zaboraviti kako u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća stvara niz umjetnika školovanih u inozemstvu koji implementiraju nove tendencije i u oblikovanje plakata. Hrvatski moderni plakat nastaje sa secesijom, a suvremena grafička rješenja promicala je Obrtna škola, u kojoj su, među mnogima, predavali i Tomislav Krizman i Bela Čikoš-Sesija, umjetnici koji su ujedno i „očevi” hrvatskog plakata. Tako plakati uz osnovnu, reklamnu ulogu dobivaju i umjetničku dimenziju. Novu fazu razvoja plakata donosi pojava specijaliziranih agencija za izradu plakata, krajem 20-ih godina 20. stoljeća, a praksa njihova korištenja zadržala se i danas.
Plakati u Dokumentaciji Hrvatskog povijesnog muzeja
Plakat se u muzeju može naći kao muzejski predmet ili kao dio muzejske dokumentacije. Kao muzejski predmet, plakat se obrađuje kao dio likovne zbirke ili pak dokumentarne, ovisno o sistematizaciji pojedinog muzeja. Hrvatski povijesni muzej, kao središnji povijesni muzej u Hrvatskoj, plakate čuva i u zbirkama kao muzejske predmete i u muzejskoj dokumentaciji, kao svjedočanstvo o svojoj bogatoj djelatnosti. Tako se plakati kao dio muzejskog fundusa mogu naći u Likovnoj zbirci 20. stoljeća, u Dokumentarnoj zbirci I i Dokumentarnoj zbirci II. Njihova prisutnost u nekoliko zbirki posljedica je povijesti nastanka Hrvatskog povijesnog muzeja koji je nastao spajanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Svaka od ovih institucija imala je svoju politiku prikupljanja građe i sistematizaciju zbirki. Tako se u Dokumentarnoj zbirci I (nekada u sastavu Povijesnog muzeja Hrvatske) nalaze plakati do prve polovice 20. stoljeća. S druge strane, Likovna zbirka 20. stoljeća i Dokumentarna zbirka II čuvaju građu nekadašnjeg Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Unutar tih zbirki plakati su podijeljeni tako da se oni s potpisom suvremenih umjetnika čuvaju u Likovnoj zbirci, a oni informativnog karaktera od Drugog svjetskog rata dio danas u Dokumentarnoj zbirci II.
Istodobno, plakati se nalaze i u Dokumentaciji Hrvatskog povijesnog muzeja unutar fonda izdavačke djelatnosti. Fond o izdavačkoj djelatnosti Hrvatskog povijesnog muzeja obuhvaća muzejska izdanja: monografije, kataloge izložbi i muzejskih zbirki, vodiče po izložbama, radne bilježnice i druge publikacije nastale djelatnošću Muzeja. Značajan dio fonda čine plakati izložbi održanih u (su)organizaciji Hrvatskog povijesnog muzeja, kao i institucija čiji je slijednik (Narodnog muzeja, Povijesnog muzeja Hrvatske – PMH, Muzeja revolucije naroda Hrvatske MRNH, (Odjela) Muzeja Srba u Hrvatskoj – MSH). Zadaća je muzeja kao javne institucije prikupljati, obrađivati i prezentirati muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju. U vrijeme kada je Muzej zatvoren zbog obnove štete nastale potresima koji su pogodili šire zagrebačko područje, kao i zbog posljedica pandemije COVID-a 19, ograničeno je javno djelovanje Muzeja. Ovakva digitalna e-publikacija omogućuje korisnicima kvalitetniji i detaljniji uvid u dio muzejske dokumentacije nastale njegovom djelatnošću dugom više od 170 godina
Predstavljeni su plakati nastali za potrebe različitih muzejskih programa, pri čemu je najviše onih izrađenih za pojedine izložbe ili pak različita događanja u Muzeju. U fondu se nalaze 203 plakata, a broj im raste u skladu s izložbenim i drugim programima koje Muzej ostvaruje. Datiraju od 1950-ih do danas, a više od polovice predstavljenih plakata izdanja su Povijesnog muzeja Hrvatske. To proizlazi iz činjenice kako je Muzej revolucije naroda Hrvatske djelovao 46 godina, a Povijesni muzej Hrvatske 146 godina prije nego su obje institucije spojene u Hrvatski povijesni muzej. Uz to, ostalo je manje sačuvanih primjeraka muzejskih plakata MRNH. Ipak, potraga za sačuvanim primjercima traje i dalje, te će se fond nastaviti popunjavati ne samo novim plakatima već i onima davno održanih muzejskih programa.
Ovom prilikom predstaviti će se isključivo plakati kojima je Hrvatski povijesni muzej (ili neki od njegovih prethodnika) izdavač ili suizdavač. Većina plakata je nepoznatog autorstva, no ima i djela s potpisom renomiranih suvremenih hrvatskih umjetnika, poput primjerice Borisa Dogana i Milana Trenca. Sadržajno su povezani s podacima o izložbama za koje su nastali te drugim povezanim publikacijama (katalozi, deplijani). Tme se željelo postići sveobuhvatno predstavljanje izložbenih plakata kao značajnog dijela muzejskog fonda o izdavačkoj djelatnosti u Hrvatskom povijesnom muzeju, ali jednako tako i s njima povezane izložbene djelatnosti kao primarnog načina komunikacije s korisnicima.
Korištena literatura
plakat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 3. 2022. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48557
The Poster. Edited by Gill Saunders and Margaret Timmers. Thames & Hudson Ltd. Pristupljeno 15.3.2022. https://www.exhibitionsinternational.be/documents/catalog/objects/PDF/9780500480380_01.pdf
litografija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14.3.2022. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36825
Velagić, Gracek: Od plakata do plakatiranja: komunikacija plakatima u Osijeku u prvim desetljećima 20. stoljeća //Libellarium I, 2 (2008)
Kavurić, Lada: Hrvatski plakat do 1940. godine, Zagreb, 1999.
A Brief History of the Poster https://www.internationalposter.com/exhibitions/